NASILJE MEDJU DJECOM i MLADIMA

sukob – nasilje – zlostavljanje – vrste nasilja i profili osoba

 

Posljednjih desetak godina sve se više govori o nasilju među djecom i mladima, a postupno se pokušavaju i naći odgovarajuća rješenja ovog teškog i važnog problema.
Na potrebu da se još više ulaže u ovo područje ukazuju između ostalog i podaci o visokom postotku nasilja među djecom. Tako nam 2004. godine Unicefovo istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazuje da je gotovo 30% djece doživjelo nasilje. Najčešća «metoda nasilja» u osnovnoj i srednjoj školi je nazivanje osobe pogrdnim imenima, ismijavanje i bolno zadirkivanje (ruganje).

tuzno dijete

Važno je razlikovati sukob, nasilje i zlostavljanje.

Sukob (među odraslima ili sukob između djece) je posljedica različitosti u mišljenjima, željama, opažanju, vjerovanju, stavovima. Sam po sebi sukob nije ni pozitivan ni negativan. Sukob je prilika za napredak, može završiti tako da uključene strane dobiju. Za to je potrebna samokontrola, međusobno uvažavanje te prihvaćanje da je normalno da imamo različite želje i potrebe i uporno vježbanje takvog načina razgovora.

Nasilje je oblik agresivnog ponašanja prema drugoj osobi, sebi ili imovini.

Kada se dvije osobe jednake snage tuku ili vrijeđaju to jeste nasilje, ali ne mora biti zlostavljanje.

Zlostavljanje je nasilje (ili oblik agresivnog ponašanja) koje traje duže vrijeme, opetovano je usmjereno na istog učenika (uglavnom slabijeg) od strane jednog učenika ili grupe (najčešće 2 – 3 učenika zlostavljaju jednog).

Agresivno ponašanje je namjerno zadavanje ili nastojanje da se zada ozljeda, bol ili neugodnost drugom biću. Neovisno da li se radi o fizičkoj ili psihičkoj boli.

Nasilništvo se može podijeliti u oblike i podvrste od kojih su najpoznatije:

  1. Odbacen djecakfizičko – udaranje, guranje, nanošenje boli, uzimanje osobnih stvari, čupanje, fizičko sputavanje,…

  2. verbalno – ruganje, ucjenjivanje, zadirkivanje, ogovaranje, omalovažavanje, nazivanje nadimcima koji se djetetu ne sviđaju, ismijavanje, prijetnja,…

  3. izolacija, socijalno i/ili emocionalno nasilništvo– negativno procjenjivanje ili pritisak na druge da se ne druže,  ogovaranje, ignoriranje, uvredljive grimase i kretnje, namjerno isključivanje i nepozivanje u društvo …

Postoji i:

  • seksualno nasilje – neželjeni dodiri, štipkanje, komentari, …

  • kulturalno – vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi,…

  • ekonomsko nasilništvo – krađa, iznuđivanje novca,…

KARAKTERISTIKE DJECE TE UZROCI NASILJA
(prema „Stop nasilju među djecom“, Unicef Hrvatska)

Čest profil osobe koja trpi nasilje:

  • plašljiva i nesigurna

  • oprezna, osjetljiva, tiha

  • reagira plačem i povlačenjem

  • ima manjak samopoštovanja

  • nema prijatelja

  • prezaštićivana od roditelja

  • nije agresivna (osim rijetkih)

Spoj nekih od slijedećih čimbenika mogu doprinjeti da neko dijete postane žrtvom nasilja:

  • povučenost (introvertiranost)

  • osjetljivost

  • prezaštićivanje od strane roditelja (prebrižni, rade umjesto djece)

Čest profil učenika koji se nasilno ponaša:

  • tucnjava u skoliagresivan

  • impulzivan

  • želja za vladanjem, moći

  • neprijateljstvo prema okolini

  • manjak empatije

  • potreba za korišću (materijalnom)

  • pozitivno mišljenje o sebi

  • prosječno ili malo ispodprosječno omiljeni

Spoj nekih od slijedećih čimbenika mogu doprinjeti stvaranju nasilničkog ponašanja:

  • emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju djeteta bez topline i empatije

  • popustljivi roditelji, ne postavljaju granice

  • roditelji toleriraju agresivno ponašanje

  • roditelji tjelesno kažnjavaju

  • djeca snažnog temperamenta

  • utjecaj grupe (npr.dijete član nasilne grupe djece): slabi kočnice, smanjuje osobnu odgovornost, nudi modele ponašanja, pa i nasilničkog

  • utjecaj medija: promatranje nasilja potiče agresivno ponašanje, smanjuje suosjećajnost

Na to tko će biti nasilnici i žrtve ne utječu socio-ekonomski uvjeti obitelji (prihodi, obrazovanje roditelja, kvaliteta stanovanja).

Bilo nasilje verbalno, fizičko ili socijalno, najvažnije je upamtiti da je potrebno, kad god vidimo nasilje, reagirati i prekinuti ga.

Pri tome je potrebno, iako to ponekad nije lako, zadržati samokontrolu i kontrolu nad situacijom i reagirati smireno.

 

N E R E A G I R A T I  =  S U G L A S I T I   S E
(to znači ne pomoći ni žrtvi ni nasilniku)

Take action now

 

Više o nasilju i njegovom spriječavanju možete pročitati u:

  • Nasilje među djecom u školi. Što znamo i što možemo učiniti. Dan Olweus. ŠK. Zagreb. 1998.

  • Olweusov program protiv bullyinga i antisocijalnog ponašanja. Priručnik za nastavnike. Dan Olweus. Sveučilište u Bergenu.  2001.

  • Kako zaustaviti bullying. Priručnik za roditelje. Unicef

  • Restitucija. Preobrazba školske discipline. D.Ch.Gossen. Alinea. Zagreb. 1994.

  • Odgajam li dobro svoje dijete? Savjeti za roditelje. G.Buljan Flander i A.Karlović. Marko.M Usluge d.o.o.

  • Naša poticajna obitelj – Vodič za novopostale roditelje. Gordana Asja Galetić i suradnici. Centar za edukaciju i savjetovanje „Sunce“. Zagreb. 2009.

Priredila: Gordana Asja Galetić, socijalna pedagoginja

Više korisnih tekstova i zanimljive izreke pronađite na FB stranici: www.facebook.com/CentarSreca

Vaš Centar „Sreća“

 
natrag na “Publikacije”